KAJ – ČASOPIS ZA KNJIŽEVNOST, UMJETNOST, KULTURU – 53. godište – ISSN 0453-1116 (tisak), ISSN 1848-7920 (mrežna inačica); UDK 821.163.42:0008.7; DOI –10.32004/k – jedini časopis cjelokupnosti kajkavskoga govornoga područja i kajkavskoga integriteta u temeljima hrv. kulture i znanosti
Od 1968. godine – kad ga je kao (književno)povijesni projekt (ali i ostvarenje Krležine želje) pokrenuo književnik i filmski scenarist Stjepan Draganić – Kaj, časopis za književnost, umjetnost, kulturu bavi se slojevitim semantičkim okruženjem svojega imena – kaj – sveukupnom jezičnom, kulturno-povijesnom i umjetničkom podlogom kajkavskoga govornoga područja RH kao temeljnim vrijednostima matične hrvatske kulture i znanosti. Znanstvenog je i publicističkog profila, s desetak stalnih rubrika i više od 20 uglednih znanstvenika i umjetnika – suradnika u svakom broju. Njegov časopisni i raznolik tematski profil – u skladu s opsežnošću i raznolikošću kajkavskoga područja (čiju govornu podlogu čini blizu milijun izvornih govornika i 1/3 RH – od Međimurja, Hrvatskoga zagorja, Prigorja, Moslavine, Podravine, kajkavskih središta, gradova Zagreba, Varaždina… i njihovih županija, goranskoga kraja do čakavsko-kajkavskih govora središnje Istre) najbolje oprimjeruju nazivi raznolikih rubrika u pojedinom broju: Suvremena kajkavska književnost, Književno-jezične korelacije, Dječja kajkavska književnost, Kajkaviana danas, Iz hrvatske (staro)kajkavske baštine, Kajkavski prijevodi, Jezičnica kajkaviana, Graditeljsko nasljeđe, vrtna arhitektura, Plemstvo i svećenstvo u hrvatskoj povijesti i kulturi, Tradicijska kultura, Povijesne teme, Likovne teme, Glazba, folklor, običaji, Ljudi i krajevi – duhovni krajobraz, Kaj & ča, Hrvati kajkavci u iseljeništvu, Kronika kajkaviana, Ogledi, osvrti, prikazi… Nakladnik mu je (od 1975.) kulturno-znanstvena udruga Kajkavsko spravišče – društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti. Materinski kajkavski poticajni je sadržaj Kaja (kao jezik višestoljetne polivalentne stilske uporabe, od književne do upravne; živih i brojnih organskih idioma oko milijun izvornih govornika; stvaralački jezik suvremene /postmoderne kajk. književnosti).
S objavljena 363 br. u 246 svezaka, s barem 5000 bibliografskih jedinica, te više od 4000 autora/suradnika svih dobi i strukovnosti (prema cjelokupnoj Bibliografiji Kaja autorice M. Roščić Paro) ocijenjen je najznačajnijim medijem za afirmaciju i očuvanje kajkavskog identiteta. Naglašava integrativni karakter kajkavskog konteksta u nacionalnim i srednjoeuropskim kulturnim i znanstvenim procesima, kao i tronarječnost hrvatske jezične i kulturne zbilje. Reafirmira bogati jezični i žanrovski kontinuitet kajkavske književnosti, dajući antologijsku podlogu korpusu matične hrv. beletristike, kojemu kajkavska književnost ravnopravno pripada.
Ugledni su književnopovijesni analitičari i bibliografi u samom početku Kaja – još kao časopisa za kulturu i prosvjetu – izlučili tematske krugove starije i novije kajkavske književnosti (uz onaj povijesnoumjetnički) kao temelje njegova uređivačkoga koncepta. Razdoblje reafirmacije hrvatskokajkavske književnosti, pogotovo pokreta suvremenoga kajkavskoga pjesništva, te reinstitucionalizacije hrvatske kulture poklapa se upravo s razdobljem pokretanja Kaja – 118 godina po prestanku izlaženja Danice zagrebečke.
Znanstveni radovi objavljeni u Kaju – kategoriziranom kao A2 časopis – referiraju se u: MLA (Modern Language Association of America Bibliography) / EBSCO (USA), RILM (Research Center for Music Iconography – Abstract), na Portalu hrv. znanstvenih časopisa HRČAK, u brojnim enciklopedijsko-leksikografskim navođenjima.
Početkom 1968., Kaj je nastao inicijativom kajkavskih pjesnika – među kojima su, uz prvog i dugogodišnjeg glavnog i odgovornog urednika Stjepana Draganića, osnivačima bili Anđela Vokaun Dokmanović, Fran Koncelak, Stjepan Bence, Melita Runje i Benedikt Tumpa. Toj se grupi, većinom i članovima redakcijskog odbora, pridružuju: Ljubica Duić, Tomislav Stunić i slikar †Zorislav Drempetić Hrčić (autor likovne opreme prvih brojeva časopisa i naslovnice).
Autor je inoviranog likovnog rješenja naslovnice (od 2001.) akademski slikar grafičar Frane Paro, ujedno i najveći znalac u nas tipografije tiskarskih znakova i prvog hrvatskog tiskarskog znaka, autor značajnih knjiga o knjigotiskarstvu, glagoljici i grafici, autor replike Gutenbergove preše…
Od 1968. do danas objavljena su 363 broja Kaja u 246 svezaka.
[Glavi i odgovorni urednici (od 1968. do danas): †književnik Stjepan Draganić, dr. sc. Ivo Kalinski, književnik, jezikoslovac, leksikograf; mr. sc. Ernest Fišer, književnik; dr. sc. Božica Pažur, književnica i znanstvenica]
/ Više o časopisu Kaj i cjeloviti znanstveno-stručni Kajevi tekstovi – na odredišnoj stranici Portala hrvatskih znanstvenih časopisa HRČAK: https://hrcak.srce.hr/kaj; vidi br.3(2009), 3-4(2011), Bibliografija; u povodu 50-letnice: https://hrcak.srce.hr/204970 /
kaj – ČASOPIS ZA KNJIŽEVNOST,
UMJETNOST, KULTURU
Uredništvo:
Mario Beusan, Ernest Fišer, Ivo Kalinski, Zvonko Kovač, Frane Paro, Božica Pažur, Marija Roščić Paro, †Joža Skok
Glavna i odgovorna urednica:
Božica Pažur
Za nakladnika:
Ivo Kalinski
Nakladnik:
KAJKAVSKO SPRAVIŠČE – ZAGREB, Ilica 34
Uredništvo i uprava:
KAJ – ČASOPIS ZA KNJIŽEVNOST,
UMJETNOST, KULTURU,
Ilica 34, 10000 Zagreb – telefon: +385(01) 48-337-43
E-mail: kajkavsko.spravisce1@zg.t-com.hr; kajkavsko.spravisce@zg.t-com.hr
www.kaj-spravisce.hr
Uredništvo prima četvrtkom od 11-13 sati
Godišnja pretplata na “Kaj” za 2020. godinu: 100 kn
Pretplata za inozemstvo: 200 kn (protuvrijednost)
Pretplatu slati na naš IBAN broj:
HR 6723600001101348804
• Rukopisi se ne vraćaju
• Godišnje izlazi šest brojeva
• Časopis sufinanciraju Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH
Naklada: 750 primjeraka
Lektura: Božica Pažur
Korektura: Božica Pažur i Marija Roščić
Prijevod na engleski: Dunja Knebl
Računalna priprema: Željko Tomljanović
Tisak i uvez: PRINTEX d.o.o., Čakovec
Pretisci tekstova iz časopisa – integralni ili djelomični – nisu dopušteni bez odobrenja Uredništva.
[Kaj, časopis „za kulturu i prosvjetu“, registriran je pri Sekretarijatu za unutrašnje poslove grada Zagreba, koje mu je – 9. prosinca 1967. godine (broj 14-3/1-35754/1-1967.) – izdalo rješenje i potvrdu pravila za izlaženjem.]