ČASOPIS KAJ

 

Od 1968. godine – kad ga je kao povijesni i stvaralački projekt (ujedno i ostvarenje velike Krležine želje) pokrenuo književnik i filmski scenarist Stjepan Draganić (1923. – 1983.) – KAJ,  časopis za književnost, umjetnost, kulturu, bavi se cjelovitom jezičnom, kulturno-povijesnom i umjetničkom podlogom sveukupnoga  kajkavskoga govornoga područja kao temeljnim vrijednostima matične hrvatske kulture i znanosti. U tom 40-godišnjem koncepcijskom kontinuitetu, jezik materinski, kajkavski, bio je i ostao osnovnim sadržajem i poticajem časopisa: bilo kao jezik izgrađene višestoljetne književne (i znanstvene, zakonodavnopravne, administrativne...) tradicije; bilo kao materinski jezik brojnih, bogatih i živih zavičajnih idioma blizu milijun izvornih govornika; bilo kao stvaralački jezik suvremene (postmoderne) kajkavske književnosti.

Uz opsežan filološki tematski krug – slijedeći  strukovnu, žanrovsku i rubričnu raznolikost (u skladu sa zemljopisnom raznolikošću i opsežnošću hrvatske kajkavske govorne podloge) – Kaj je svoje značenje zadobio i povijesnoumjetničkim tematima, osobito  napisima o sakralnoj graditeljskoj baštini svih kajkavskih krajeva, arhitekotnsko-urbanističkim opisima burgova, dvoraca, tradicijske arhitekture  i povijesnoumjetničkih znamenitosti Zagreba. Njegov časopisni i tematski profil (od 1991.) najbolje oprimjeruju nazivi desetak rubrika u svakom broju: Suvremena kajkavska književnost, Književno-jezične korelacije, Dječja kajkavska književnost, Kajkaviana danas, Iz hrvatske (staro)kajkavske baštine, Kajkavski prijevodi, Graditeljsko nasljeđe, vrtna arhitektura, Plemstvo i svećenstvo u hrvatskoj povijesti i kulturi, Tradicijska kultura, Povijesne teme, Likovne teme, Glazba, folklor, običaji, Ljudi i krajevi – duhovni krajobraz, Kaj & ča, Hrvati kajkavci u iseljeništvu, Kronika kajkaviana, Ogledi, osvrti, prikazi...

Znanstvenog je i publicističkog profila, dvomjesečnik (6 brojeva  godišnje, u, prosječno, 4 sveska), s više od 20 uglednih znanstvenika i umjetnika – suradnika u svakom broju. Uređuje se i prema uputama  za primarne znanstvene publikacije.

Uredništvo: mr. sc. Mario Beusan, dr. sc. Đurđica Cvitanović, mr. sc. Ernest Fišer, dr. sc. Ivo Kalinski, prof. dr. sc. Zvonko Kovač, Frane Paro, akad. slikar-grafičar, mr. sc. Božica Pažur, Marija Roščić, prof., prof. dr. sc. Joža Skok, akademik Miroslav Šicel

Početkom 1968., Kaj je (kao časopis za kulturu i prosvjetu) nastao inicijativom  kajkavskih pjesnika – među kojima su, uz prvog i dugogodišnjeg glavnog i odgovornog urednika Stjepana Draganića, osnivačima bili Anđela Vokaun Dokmanović, Fran Koncelak, Melita Runje i Benedikt Tumpa. Toj se grupi, ujedno i članovima redakcijskog odbora, pridružuju: Ljubica Duić, Tomislav Stunić i slikar Zorislav Drempetić Hrčić (autor likovne opreme prvih brojeva časopisa i naslovnice). Nakon Draganićeve smrti, od 1983. do kraja 1990. glavnim je i odgovornim urednikom  književnik i jezikoslovac dr. sc. Ivo Kalinski, zatim književnik mr. sc. Ernest Fišer (od 1991. do početka 1994.),  a od 1994. mr. sc. Božica Pažur. Autor je likovne opreme sadašnje Kajeve naslovnice akad. slikar-grafičar Frane Paro.

 

Suradnici u prvom broju (siječanj, 1968.): književnik Miroslav Krleža, dr. sc. Olga Šojat, književnik Dubravko Horvatić, dr. sc. Vinko Žganec, dr. sc. Bogdan Krizman, Zdravko Blažina, dr. sc. Marijana Gušić, Ljubica Duić, prof., dr. sc. Dragutin Feletar.

Književnopovijesno gledano, Kaj se pojavljuje 118 godina po prestanku izlaženja Danice zagrebečke, te je često bio prvi i jedini zapis i znak o kontinuitetu kajkavske književnosti, stanju duha i jezika u povijesti i suvremenosti kajkavskih krajeva.

 

Od 1975. nakladnik je časopisu KAJKAVSKO SPRAVIŠČE (=Kajkavski sabor), društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti, kulturno-znanstvena udruga 232 uglednih znanstvenika i umjetnika, promicatelja hrvatske kulture (predsjednik: akademik Miroslav Šicel, dopredsjednici: prof. dr. sc. Joža Skok i dr. sc. Ivo Kalinski; počasna predsjednica: dr. sc. Đurđica Cvitanović). U prilog dignitetu kajkavskih krajeva, od 1968 do danas, Kaj i njegov nakladnik Kajkavsko spravišče objavili su 360 redovitih i posebnih izdanja, od kojih su mnoga monografskog i antologijskoga tipa.

Ova izložba obljetnički je izbor i presjek karakterističnih ili najznačajnijih Kajevih izdanja, s naglaskom na  prijašnja godišta.

 

 

 

 

Copyright © 2008 KAJKAVSKO SPRAVIŠČE

design by LETIBO